• Da li znate dovoljno o folnoj kiselini?

    • 29.04.2019
    Da li znate dovoljno o folnoj kiselini?

    Deficit izaziva ozbiljne zdravstvene probleme, saznajte koje! Folna kiselina se još se naziva folacin i vitamin B9, otkrivena je 40-tih godina prošlog veka. Folna kiselina je po hemijskoj strukturi pteroilmonoglutaminska kiselina i rastvorljiv je u vodi. Važno je znati da je organizam ne sintetiše, pa se mora unositi ili putem hrane ili dijetetskih suplemenata. 

    Organizam ima depoe folne kiseline u jetri za samo 3 nedelje. Dakle, ukoliko ste na dijeti ili ne jedete brzu hranu,  uzimate određene grupe lekova koji smanjuju koncentraciju folne kiseline, pijete više alkohola vrlo brzo može doći do deficita folacina u jetri i tada nastaju problem. Folna kiselina se resorbuje u tankom crevu putem određenih enzima. Nakon resorpcije se redukuje do tetrahidrofolne kiseline, FH4 koja je koenzim i služi kao prenosilac grupa sa jednim atomom ugljenika, pri metaboličkim procesima.

    Folati, aktivni oblik folne kiseline,organizam obezbeđuje delimični iz hrane (prosečno 50%), a preporučeni dnevni unos nije moguće obezbediti samo putem hrane. Folna kiselina je neaktivan oblik koji organizam može da koristi, tek kada ga prevede u biološki aktivan oblik metilfolat.  Svaka druga žena ne može u potpunosti da pretvara folnu kiselinu u aktivan oblik. U crevima se može apsorbovati samo oko 50% ukupno unesene folne kiseline.

    Apsorpciju pomažu vitamini B-kompleksa, vitamin C i H (biotin), a odmažu stres, kafa, duvan. U slučaju manjka enzima za varenje apsorpcija se smanjuje za 50 %, a kod deficita cinka smanjuje se za 53 %. Apsorbovanje ometaju i razne infekcije digestivnog trakta. Kod 60 % osoba starijih od 65 godina nađen je manjak vitamina B9. 

    Preporučena dnevna doza (RDA):

    • deca 50-400µg
    • odrasli 400 µg
    • trudnoća 800 µg

    Prirodni izvori 

    Izvori folne kiseline u ljudskoj ishrani su povrće i voće- zelena salata, grašak, spanać, kelj, pasulj, orasi, kikiriki, pšenicne klice, puno zrno, tunjevina, ostrige, losos, bob, paradajz, spanać, pekarski kvasac, asparagus, prokelj, banana, limun, pomorandža, dinja, mleko, jaja. Folata ima i u jetri, džigerici, bubrezima, žumancetu i kvascu. 

    Folna kiselina je veoma osetljiv vitamin koji lako gubi svoja svojstva u toku kuvanja i čuvanja. Zbog toga pažljivo pripremajte hranu koja sadrži folnu kiselinu.

     

    Funkcije folne kiseline

     

    Kada bi se napravio popis procesa u kojima folna kiselina (folacin) ima značajnu ulogu, on bi bio zaista dugačak, pa zato sad govorimo samo o onim najvažnijim.

    • Jedna od glavnih funkcija folne kiseline je da zajedno sa gvožđem i vitaminom B12 učestvuje u eritropoezi tj. produkciji crvenih krvnih zrnaca, koje prenose kiseonik u sve telesne ćelije i tkiva. Deficif folne kiseline može da dovede do anemije.
    • Druga važna funkcija folacina jeste blokada homocisteina (proteina u krvi), koji je odgovoran za pojavu bolesti krvnih sudova. Folna kiselina sprečava arteriosklerozu i moždani udar. 
    • Igra važnu ulogu u sentezi DNK
    • Nedostatak folne kiseline može da dovede do depresije. Unos dovoljne količine folne kiseline, indirektno doprinosi regulisanju nivoa serotonina u organizmu, pa samim tim ostvaruje unutrašnju ravnotežu i čovek postaje srećniji.  
    • Nizak nivo folacina u krvi može biti prvi znak neke degenerativne bolesti nervnog sistema (Parkinsonova bolest).
    • Nedvosmisleno je potvrđena veza između demencije, manjka folne kiseline i nivoa homocisteina u krvi.
    • Nedostatak folne kiseline dovodi se u vezu i s povećanim rizikom od pojave Alzheimerove bolesti.
    • Zatim, svetski stručnjaci su utvrdili da nedostatak folne kiseline povećava rizik od osteoporoze, zato što tada dolazi do porasta nivoa homocisteina. Redukovanjem nivoa homocisteina, folna kiselina zapravo preventira bolesti krvnih sudova, osteoporozu s posledičnim lomovima kostiju i staračku demenciju. Upravo zbog toga, svetske zdravstvene institucije predlažu svakodnevno konzumiranje lisnatog (zelenog) povrća.

     

    Kako prepoznati deficit folacina?

     

    Razdražljivost, umor, depresija, dekoncentracija, nesanica i upala desni mogu biti znakovi nedostatka folne kiseline u ishrani. 

    Kod alkoholičara i bolesnika s bolestima jetre može nastati deficit folne kiseline zbog siromašne ishrane i smanjenja depoa folata.

    Dobro je znati i da su antagonisti folne kiseline metotreksat, antikonvulzivi, adrenokortikoidi, analgetici, androgen, sulfasalazin i hronična hemolizna anemija. 

    U slučaju nedostatka folne kiseline javlja se makrocitna megaloblastna anemija. Bolest je podmukla, razvija se postepeno i sporo napreduje. Počinje malaksalošću koja se pojačava zamaranjem, lupanjem srca i bledilom. Nastaje gubitak apetita, nadimanje i pojava proliva. 

    U trudnoći potreba za folnom kiselinom raste za 100 posto i teško ju je nadoknaditi samo putem hrane. Uzimati je obavezno makar do kraja prvog tromesečja. Svi preparati koji se preporučuju u toku trudnoće imaju u sebi folnu kiselinu. 

    • Femibion 1 i 2 pored folne kiseline  sadrži i Metafolin ®-aktivni oblik folne kiseline koju organizam može odmah da koristi.
    • Pregnacare multivitamini za trudnice  sadrži 400 μg folne kiseline
    • Pregnacare NEW mum 400 μg folne kiseline u 2 kapsule
    • Ogestan sadrži 400 μg folne kiseline
    • Oligovit za trudnice sadrži 400 μg folne kiseline
    • Novalac  prenatal sadrži Folati 400 μg (folna kiselina 200 μg, 200 μg aktivnog oblika folata – Quatrefolic®.)
    • Elevit 800 μg folne kiseline
    • Premamaduo 400 μg folne kiseline

    Žene koje planiraju potomstvo trebalo bi na vreme da počnu da unose folnu kiselinu. Mnoge žene, naime, primete da su trudne tek posle nekoliko nedelja, a nedostatak ovog vitamina može da dovede do toga da se dete rodi sa otvorenom kičmom (spina bifida). Između 23. i 28. dana trudnoće kod embriona se zatvara takozvana neuralna cev, iz koje se kasnije razvija kičmena moždina.

    I kasnije u toku trudnoće važno je unositi folnu kiselinu u kombinaciji sa vitaminima B. Ona jača organizam buduće majke i obezbeđuje normalnu deobu ćelija i stvaranje ćelija u oplođenoj jajnoj ćeliji.

     

    Da li postoje rizici kod dugotrajnog unosa folne kiseline?

     

    Iako je broj fetusa s dijagnosticiranim NTD-om značajno opao od pojave suplementacije folne kiseline i njime pojačane hrane, postoji značajna briga oko sigurnosti redovnog unosa ove kiseline u obliku suplementa. Naime, najveći rizik kod stalnog unosa folne kiseline povezan je s razvojem nekih vrsta karcinoma.

    Naučnici su utvrdili da se stalno uzimanje hrane obogaćene folnom kiselinom te redovna suplementacija ovim vitaminom povećava rizik od razvoja karcinoma. Povišene koncentracije folne kiseline u krvi podstiču rast neoplazme koja može podstaknuti razvoj karcinoma. Prisutnost nemetabolisane  folne kiseline povezana je sa smanjenom citotoksičnošću (otrovnost nekih supstanci za ćelije, posebno onih koje onemogućuju njenu deobu, što se koristi za uništavanje ćelija karcinoma), što znači da prisutnost nemetabolizirane folne kiseline u krvotoku podstiče postojanje malignih ćelija i onemogućava njihovo usporavanje.

    Za razliku od prirodnih folata koji se metabolišu u formu THF (tetrahidrofolat) u sluznici tankog creva, folna kiselina doživljava primarnu redukciju i metilaciju u jetri gdje se prevođenje u THF oblik zahteva enzim dihidrofolat-reduktazu. Niska aktivnost ovog enzima u ljudskoj jetri, kombinovana s visokim unosom folne kiseline, može biti uzrok povećane koncentracije nemetabolizovane folne kiseline koja ulazi u krvotok.

    Prilikom unosa velikih količina folne kiseline, može doći do prikrivanje deficijencije B12 vitamina izazvati pogoršanje funkcija centralnog nervnog sistema, posebno kod starijih ljudi.

    Prilikom uzimanja jače koncentracije folne kiseline duži period potrebno je konzumirati i vitamin B12.

    Cilj informacija o štetnosti dugotrajnog uzimanja folata nije da bi se uplašio čitaoca, nego da osvesti činjenicu da je u samomedikaciji radi bezbednosti potrebno praviti povremene pauze u uzimanju suplemenata i da je potrebno savetovati se sa svojim farmaceutom.

    Folna kiselina je važna za mnoge metaboličke funkcije i deficit isto tako može da dovede do ozbiljnih stanja.

    Zaključak je: konsultujte se uvek sa lekarom i farmaceutom za sve što uzimate.

    BEZ VODE NE MOŽEMO DA ŽIVIMO, SMANJENI UNOS VODI KA DEHIDRATACIJI A PRETERANE KOLIČINE MOGU DA BUDU TOKSIČNE!

    DAKLE U SVEMU TREBA IMATI MERU! 

     

    Kako pronaći granicu  u dužini suplementacije i kako odrediti dozu?

    U apotekama možete pronaći proizvode sa 5mg i 400mcg folne kiseline. Proizvodi sa 5mg folne kiseline su registrovani kao lek i njih treba u terapiju da uvede lekar i dužinu terapije treba da odredi lekar. Preparati (Folna kiselina Maxmedica 400mcg i Folna kiselina Galenika 400mcg) folne kiseline 400mcg  sadrže dnevne potrebe folacina i bezbedani su za samomedikaciju.

    Besplatna
    dostava

    Besplatna dostava
    za porudžbenice
    preko 5000 rsd

    Načini
    plaćanja

    Online plaćanje
    ili prilikom
    preuzimanja paketa

    Ino
    pošiljke

    Moguće slanje
    paketa u sve zemlje
    sveta DHL službom

    Sigurna
    kupovina

    Sigurna online
    kupovine posredstvom
    AllSecure sistema

    Kolačiće upotrebljavamo kako bi ova web stranica radila pravilno i kako bismo bili u stanju da vršimo dalja unapređenja stranice sa svrhom poboljšanja Vašeg korisničkog iskustva, kako bismo personalizovali sadržaj i oglase, omogućili značaj društvenih medija i analizirali promet. Nastavkom korišćenja naših stranica prihvatate upotrebu kolačića.
    • Obavezni
    • Trajni
    • Statistika
    • Marketing